[Broken External Image]:http://animaldiversity.ummz.umich.e...andridae/Salamandra_salamandra.jpg/medium.jpg
U šumi u brdima i planinama, često smo sreli simpatičnu životinju, žuto-crnog daždevnjaka (Salamandra salamandra).
Planinari ga često fotografiraju, ali rijetko ko zna nešto više o ovom mirnom stvorenju. Šareni daždevnjak je dug 15-30 cm, ženka je nešto veća od mužjaka. Žuta boja opominju da ova životinja nije dobar plen pošto iz žlijezda na tijelu ispušta neurotoksin koji u ustima izaziva osjećaj gorućeg bola. Ovaj toksin može da usmrti i manje sisavce. Daždevnjak ako se nježno njime postupa, neće da pusti ovaj otrov. Ženka se pari u julu i nakon 10 mjeseci direktno u vodu (baru, izvor itd.) izbaci 10-50 dobro formiranih crnih larvi(nešto kao punoglavci) sa repom i nogama dugih 3 cm. Kada odrastu i potpuno se razviju, mladunci izlaze iz vode. Daždevnjaci jedu crve, gliste, insekte, puževe golaće. Vole vlagu pa se kada je toplo kriju u panjevima i pukotinama. Često su u grupama. Zimu provode sakriveni, i po 20 godina uzastopce na istom mjestu. Njihovo latinsko ime Salamandra potiče od arapskog i znači »živi u vatri«. Naime, kada su ljudi ubacivali cjepanice u vatru radi loženja, prijetili su da daždevnjak »izlazi iz vatre« a on se samo spašavao i bježao iz cjepanice koja mu je služila kao skrovište. Ipak, i danas nosi naziv vatreni daždevnjak i na francuskim plemićkim grbovima je prikazan daždevnjak u vatri.
U Alpima, kroz Hercegovinu pa do Prokletija živi srodnik šarenog daždevnjaka koji se zove crni ili alpski daždevnjak (Salamandra atra). On je potpuno crn, dug 11 cm. i živi na visinama od 800 do preko 3000 m. nadmorske visine. Na ovim područjima crni davždenjak zamjenjuje šarenog. Ženka crnog daždevnjaka rađa dva mladunca, potpuno oformljenja, pa nema potrebe da se mladi razvijaju u vodi. Crni daždevnjak se hrani kao šareni.
Ljeti u planinama dok ima rose, crni davženjak je dosta čest ali čim otopli on se sakrije od sunca. Ovaj daždevnjak ne pokazuje loše vrijeme kao što misle mnogi planinari.
Obije vrste su zakonima zaštićene u Evropi a i kod nas. Nestanak izvora je pogubno za opstanak i šarenog daždevnjaka.
p.S. Uskoro za koji sat sam vlasnik 2-3 pjegava daždevnjaka
U šumi u brdima i planinama, često smo sreli simpatičnu životinju, žuto-crnog daždevnjaka (Salamandra salamandra).
Planinari ga često fotografiraju, ali rijetko ko zna nešto više o ovom mirnom stvorenju. Šareni daždevnjak je dug 15-30 cm, ženka je nešto veća od mužjaka. Žuta boja opominju da ova životinja nije dobar plen pošto iz žlijezda na tijelu ispušta neurotoksin koji u ustima izaziva osjećaj gorućeg bola. Ovaj toksin može da usmrti i manje sisavce. Daždevnjak ako se nježno njime postupa, neće da pusti ovaj otrov. Ženka se pari u julu i nakon 10 mjeseci direktno u vodu (baru, izvor itd.) izbaci 10-50 dobro formiranih crnih larvi(nešto kao punoglavci) sa repom i nogama dugih 3 cm. Kada odrastu i potpuno se razviju, mladunci izlaze iz vode. Daždevnjaci jedu crve, gliste, insekte, puževe golaće. Vole vlagu pa se kada je toplo kriju u panjevima i pukotinama. Često su u grupama. Zimu provode sakriveni, i po 20 godina uzastopce na istom mjestu. Njihovo latinsko ime Salamandra potiče od arapskog i znači »živi u vatri«. Naime, kada su ljudi ubacivali cjepanice u vatru radi loženja, prijetili su da daždevnjak »izlazi iz vatre« a on se samo spašavao i bježao iz cjepanice koja mu je služila kao skrovište. Ipak, i danas nosi naziv vatreni daždevnjak i na francuskim plemićkim grbovima je prikazan daždevnjak u vatri.
U Alpima, kroz Hercegovinu pa do Prokletija živi srodnik šarenog daždevnjaka koji se zove crni ili alpski daždevnjak (Salamandra atra). On je potpuno crn, dug 11 cm. i živi na visinama od 800 do preko 3000 m. nadmorske visine. Na ovim područjima crni davždenjak zamjenjuje šarenog. Ženka crnog daždevnjaka rađa dva mladunca, potpuno oformljenja, pa nema potrebe da se mladi razvijaju u vodi. Crni daždevnjak se hrani kao šareni.
Ljeti u planinama dok ima rose, crni davženjak je dosta čest ali čim otopli on se sakrije od sunca. Ovaj daždevnjak ne pokazuje loše vrijeme kao što misle mnogi planinari.
Obije vrste su zakonima zaštićene u Evropi a i kod nas. Nestanak izvora je pogubno za opstanak i šarenog daždevnjaka.
p.S. Uskoro za koji sat sam vlasnik 2-3 pjegava daždevnjaka
